Stupčevići |
Sela - Sela |
Bjeluša | Bogojevići | Brekovo | Cerova | Dobrače | Dragojevac | Grdovići | Grivska | Kruščica | Latvica | Mirosaljci | Pogled | Radobuđa | Radoševo | Severovo | Stupčevići | Trešnjevica | Vigošte | Virovo | Visoka | Vrane Pomirili istorijuNa levoj obali Moravice, uz magistralni put Arilje – Ivanjica, u dužini od nekih 7-8 km smešteno je selo Stupčevići, u samom centru Moravičkog kraja poznatog po proizvodnji maline i jagodičastog voća. Okružuju ga okolna sela Mirosaljci,Trešnjevica, Dobrače i Latvica. Danas u selu ima oko 1200 meštana u oko 360 domaćinstava. Sam geografski položaj je takav da se ističu dva velika zaseoka– Brusnik koji gravitira prema Divljaci i Bjekići do Vučjaka, gde je nedavno sagrađena lovačka kuća. Zbog oskudnih istorijskih podataka o prošlosti Stupčevića ne zna se baš mnogo. Čak ne postoje ni pouzdani izvori kako je ovo selo dobilo ime. U najstarijim turskim popisima iz 15. i 16. veka nema pomena ovome selu, premda se može pretpostaviti da je kao i većina sela ariljske optinr pripadalo smederevskom sandzaku, požeškoj nahiji. Pod imenom Stupčevići pojavljuje se u mlađim zapisima iz 18. i 19. veka. Starosedelaca, onih koji su na ovim prostorima živeli i pre 17. veka je vrlo malo tako da se može reći da je stanovništvo Stupčevića relativno mlado. Hronologija doseljavanja nije jasno utvrđena, ali na osnovu tradicije i ispitivanja na terenu može se zaključiti da su i Stupčevići kao i većina sela u našem kraju intenzivno naseljavani tokom celog 18. veka. Stanovništvo se mahom doseljavalo iz Crne Gore, Hercegovine, Starog Vlaha. Kuriozitet sela je da su ovde meštani pre više od 10 godina uradili ono što je Skupština Srbije preduzela tek pre godinu, dve – pomirili su pristalice Narodnooslobodilačkog i Ravnogorskog pokreta. Meštani su svojim sredstvima u zaseoku Bare podigli dve spomen-ploče stradalim partizanima i četnicima u Drugom svetskom ratu. Spomen obeležje za sve ove godine žustrih previranja niko nije skrnavio. Nagrađeni kvalitet i radDok je za većinu, naročito brdskih, mesnih zajednica opštine Arilje glavni problem mali broj mladih, zamiranje sela i nezaposlenost, u Stupčevićima tih problema nema. Stanovništvo se mahom bavi poljoprivredom, a kao i u većini sela dominira proizvodnja maline, premda je unazad nekoliko godina voćarska proizvodnja proširena i sve veći broj meštana bavi se uzgojem jabuka, a u poslednje vreme sve je intenzivnije i gajenje borovnice. Pored poljoprivrede u Stupčevićima je razvijena i mala privreda i po rečima predsednika MZ g. Bogosava Ćojbašića, u ovom selu ima između 35 i 40 privrednih subjekata. Većina njih smeštena je na nekih 5-7 km od Arilja, na magistralnom putu Arilje-Ivanjica, u središtu Moravičkog kraja. Bitno je istaći da je privredna proizvodnja raznovrsna. Najviše je hladnjača, čak 12 i postoje podaci da je protekle sezone otkupljeno oko 500 vagona maline. Za 15 godina poslovanja preduzeće «Moravica» ostvarilo je tri proizvodna procesa sa kojima uspešno posluje. U pitanju je otkup, prerada i zamrzavanje jagodičastog i šumskog voća, proizvodnja i plasman sveže maline kao i proizvodnja zamrznutih lisnatih testa i slanih i slatkih pita. Na ovogodišnjem 73. Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu njihovi proizvodi dobitnici su tri medalje za kvalitet, jedne velike zlatne, zlatne i srebrne. Tu je i firma «Boreks» koja se bavi preradom voća i povrća. A po kvalitetu i asortimanu svojih proizvoda, ne samo u zemlji, već i u inostranstvu poznato je i priznato preduzeće «Miteks», proizvođač sportske opreme. Uspešni su i proizvođači jabuka, a među njima posebno Zoran Milijanović, koji je do sada u nekoliko navrata nagrađivan za proizvodnju i kvalitet. Pravo malo privredno carstvo smešteno na samo nekoliko desetina kvadratnih metara. Pored navedenih privrednih subjekata vredno je istaći poljoprivrednu apoteku «Novitović» i Autocentar «Mitrović». Iza svih njih je duga tradicija i godine uspešnog rada. Očigledno je da je MZ Stupčevići jedna od retkih na teritoriji naše opštine koja ima uspešno razvijenu privredu, a samim tim i mogućnost da mlade zadrži na selu i obezbedi im zaposlenje i prosperitet. Sigurno je da o budućnosti sela ne bi trebalo brinuti s obzirom da su ljudi vredni, odgovorni i preduzimljivi bez obzira kojom granom industrije da se bave. Komunalni problemi najveća brigaOvo selo ariljske opštine poslednjih godina beleži uspešan razvoj. O tome šta je na planu infrastrukture urađeno kako bi se doprinelo još bržem napretku, ali i o problemima sa kojima se svakodnevno susreću razgovarali smo sa predsednikom MZ g. Bogosavom Ćojbašićem.
S. Radović |